Pregled

Trgovinske carine i s njima povezana neizvjesnost u prvoj su polovici 2025. pridonijeli snažnim fluktuacijama gospodarske aktivnosti, pri čemu se aktivnost ubrzala, osobito u Irskoj. Očekuje se da će slabljenje tih čimbenika u drugoj polovici godine uključivati daljnju kolebljivost i prikrivati signale temeljnog zamaha gospodarstva europodručja. Zapravo, bez obzira na kolebljivost prouzročenu fluktuacijama podataka iz Irske, gospodarski rast u ostatku europodručja bio je stabilniji i očekuje se da će ostati takav i u drugoj polovici godine. Iako novi trgovinski sporazum između SAD‑a i EU‑a uključuje više carine na izvoz europodručja u Sjedinjene Američke Države, pridonio je smanjenju neizvjesnosti povezane s trgovinskim politikama. Predviđa se da će u kasnijoj fazi projekcijskog razdoblja gospodarski rast u europodručju ojačati, čemu će pridonijeti nekoliko čimbenika. Rast realnih plaća i zaposlenosti, zajedno s novim državnim rashodima za infrastrukturu i obranu, prije svega u Njemačkoj, trebao bi potaknuti domaću potražnju europodručja. Osim toga, smatra se da će izgledima za rast pridonijeti i manje restriktivni uvjeti financiranja, koji su uglavnom posljedica nedavnih odluka o monetarnoj politici, te ponovno povećanje inozemne potražnje u 2027. Predviđa se da će prosječni rast realnog BDP‑a iznositi 1,2 % u 2025., 1,0 % u 2026. i 1,3 % u 2027. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2025. izgledi za rast BDP‑a revidirani su naviše za 0,3 postotna boda za 2025., kao posljedica najnovijih podataka koji su premašili očekivanja i učinka prijenosa revizija povijesnih podataka. Budući da se neki iznenađujuće pozitivni podatci ne odnose na neočekivano snažno ubrzavanje aktivnosti, predviđa se da će u drugoj polovici godine doći do tek djelomične neutralizacije. Aprecijacija eura i slabija inozemna potražnja, djelomično povezana s nešto višim carinama nego što je pretpostavljeno u projekcijama iz lipnja, dovele su do revizije naniže za 0,1 postotni bod za 2026. Projekcija za 2027. ostala je nepromijenjena.^[1]

Inflacijski izgledi u skladu su sa stabiliziranjem inflacije na razinama oko srednjoročnog cilja od 2 %. Predviđa se da će ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) uglavnom ostati nepromijenjena i iznositi oko 2 % u preostalom dijelu 2025. te da će se potom smanjiti na 1,7 % u 2026. i porasti na 1,9 % u 2027. Smanjenje u 2026. upućuje na daljnje postupno smanjenje sastavnica inflacije bez energije. Inflacija cijena energije trebala bi pak i nadalje biti kolebljiva, ali porasti tijekom projekcijskog razdoblja, djelomično zbog uvođenja sustava EU‑a za trgovanje emisijama (ETS2) u 2027. Očekuje se da će inflacija cijena hrane u početku ostati povišena zbog prijenosa odgođenih učinaka prošlih povećanja međunarodnih cijena prehrambenih sirovina, ali da će se u 2026. i 2027. smanjiti na razine malo više od 2 %. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane trebala bi se smanjiti kako budu popuštali pritisci plaća i smanjivala se inflacija cijena usluga te kako se aprecijacija eura bude prenosila kroz cjenovni lanac i ograničavala inflaciju cijena dobara. Očekuje se da će manji rast plaća, kao posljedica nadoknađivanja prošlog pada realnih plaća, zajedno s oporavkom rasta produktivnosti znatno usporiti rast jediničnih troškova rada. U odnosu na projekcije iz lipnja 2025. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su naviše za 0,1 postotni bod za 2025. i 2026. zbog viših stvarnih i pretpostavljenih cijena energenata te zbog odgođenih učinaka viših međunarodnih cijena prehrambenih sirovina, koji više nego neutraliziraju aprecijaciju eura. Kada je riječ o 2027., predviđa se da će prevladavati odgođeni učinci aprecijacije eura, zbog čega je došlo do revizije naniže za 0,1 postotni bod.